Ostavka direktorke RTS-a, smenjeni svi urednici informativnih emisija

Autor fotografije, BBC/Predrag Vujić
- Autor, Nemanja Mitrović i Žarka Radoja
- Funkcija, BBC News na srpskom
- Objavljeno
- Vreme čitanja: 6 min
Radio-televizija Srbije (RTS), nacionalni Javni servis koji plaćaju svi građani Srbije, u manje od 48 sati pretrpela je značajne promene, što je posledica političkih promena u zemlji.
Posle ostavke Manje Grčić na mestu direktorke RTS-a i smenjivanja dosadašnje glavne urednice Informativnog programa Bojane Mlađenović, dan kasnije su smenjeni i svi koji su bili zaduženi za uređivanje najznačajnijih informativnih emisija.
Vršilac dužnosti glavnog urednika Informativnog progama Borivoje Uskoković smenio je sa dužnosti urednike redakcija: Dopisništva Vesnu Šiljegović, Regiona Nikolinu Rakić, emisije „Oka" Gorislava Papića, sajta Zorana Stanojevića i Dijaspore Suzanu Gvozdenović.
Smenjeni su i urednici glavne centralne informativne emisije Dnevnika u 19:30: Milica Nedić, Dušan Ubović i Ruža Jeremić Turudić, objavljeno je na sajtu RTS-a.
Posle ostavke Manje Grčić, objavljeno je da će direktor biti Dejan Jovanović, njen dosadašnji zamenik, koji ima status vršioca dužnosti.
Umesto Bojane Mlađenović, za vršioca dužnosti Informativnog programa imenovan je Borivoje Uskoković, dugogodišnji urednika Dnevnika.
Promene u RTS-u direktna su posledica pobede Studentske liste na parlamentarnim izborima i kraja dugogodišnje vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.
U centralnoj informativnoj emisiji RTS-a prvi put je 28. oktobra gostovao neko od predstavnika Studentske liste, zatraživši od Javnog servisa da ubuduće zaista bude u službi građana.
Tokom antivladinih protesta izazvanih padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, a jedna žena teško povređena, demonstranti su organizovali nekoliko skupova ispred RTS-a u centru Beograda, a tokom aprila 2025. dve nedelje su blokirali zgrade Javnog servisa.
„Svesna sam da se u delu javnosti moj ostanak na funkciji privremeno doživljava kao prepreka promenama
„Ne želim da moja namera da obezbedim urednu primopredaju, bude razlog za dalje nepoverenje, napetosti ili podele.
„Zato sam odlučila da ostavku podnesem bez daljeg odlaganja prepuštajući nadležnim organima da u skladu sa zakonom obezbede kontinuitet rukovođenja javnim servisom", napisala je Manja Grčić u pismu koje je pročitano u Dnevniku RTS-a.
Dodala je da veruje da RTS „mora da ostane stabilna, profesionalna institucija bez obzira ko je na njenom čelu i ko je na vlasti".
Grčić je podnela ostavku dan pošto je Studentska lista tražila „deblokadu, departizaciju i oslobađanje RTS-a od političkih uticaja“.
Prema pisanju medija, Grčić je navodno u razgovoru sa predstavnicima dva reprezentativna sindikata zaposlenih prethodno rekla da neće podneti ostavku.
Kako je izgledao Dnevnik?

Vest o ostavci generalne direktorke objavljena je u petom minutu Dnevnika, a narednih deset minuta gledaoci su mogli da čuju Nemanju Karovića, kandidata za poslanika Studentske liste i docenta na Učiteljskom fakultetu.
Karović je kritikovao odnos prema studentskom pokretu i izveštavanje o njima na RTS-u u protekle gotovo dve godine.
Podsetio je na pogrdne nazive kojima su novinari na RTS-u nazivani studenti tokom dve godine.
Navodeći više primera „flagrantnih neistina" izrečenih u programu javnih servisa, dodao je da je uporedo RTS „pokazivao servilan odnos prema SNS režimu, koji nije bio saradnički, nego saučesnički".
Posledica je bila, rekao je Karović, „krivljenje realne slike stvari i kontinuirano i sistematično obmanjivanje gledalaca, suprotno od onoga što je uloga i zakonska obaveza RTS-a".
Ukazao je da je dnevnik prethodnog dana „12 minuta posvetio studentskom pokretu, koliko nije dobio za prethodnih 45 dana".
„Studentski pokret ne želi da nametne rukovodstvo, kontrolu i dominaciju nad RTS-om, već da se vrati u okvire zakona, da postupa po procedurama i da radi u korist građana, nevezano za to ko je na vlasti.
„Računamo na ljude kojih ima u RTS-u, koji su profesionalni i pošteni koji će omogućiti da se vrati u zakonske okvire", zaključio je Karović.
Tvrdi da postoje ozbiljne indicije da je odlazeća vlast pokušala da iz Poštanske štedionice iznese oko milijardu dinara iz zemlje i da je to sprečeno.
„To je moglo da ugrozi finansijski sistem i likvidnost banke i dovede do poremećaja u redovnoj isplati plata i penzija", rekao je.
Karović je pomenuo i medije u vlasništvu Telekoma, koje ta kompanija, kako tvrdi, pokušava da ugasi zbog „istraživačkog rada" te da SL zahteva ostavku direktora.
BBC nije mogao da potvrdi ni jednu od dve iznete tvrdnje.
Pogledajte video: 'Dosta je laži' - studentska blokada RTS-a (april 2025.)
Izvinjenje zaposlenih u Radio-televiziji Vojvodine
Ostavka Manje Grčić je usledila nakon što je, već prvog dana posle parlamentarnih izbora, direktor pokrajinskog javnog servisa, Radio-televizije Vojvodine (RTV), podneo ostavku, a Dnevnik u 17 sati počeo je izvinjenjem gledaocima zbog „jednostranog izveštavanja".
Iste večeri grupa demonstranata ušla je u provladinu privatnu televiziju Informer, da bi se potom okupili ispred zgrade priivatne televizije Pinka.
Studenti su u aprilu 2025. dve nedelje blokirali javni servis Srbije u Takovskoj ulici i na Košutnjaku.
Povod je bilo nezadovoljstvo, kako su rekli, izveštavanjem RTS-a o tada višemesečnim studentskim demonstracijama.
Blokada je prekinuta kada je raspisan konkurs skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Srbija se strmoglavila na listi slobode medija za čak 44 mesta od 2013. godine i spada u grupu zemalja gde je „teška situacija“, navode Reporteri bez granica.
Prema Indeksu slobode medija, Srbija je u 2026. godini na 104. mestu, od ukupno 180 zemalja i među najgore rangiranim evropskim zemljama je, podaci su ove organizacije.

Autor fotografije, REUTERS/Đorđe Kojadinović
Ko je Manja Grčić?

Autor fotografije, Fonet
Pre nego što je u februaru ove godine stupila na čelo RTS-a, zamenivši dugogodišnjeg direktora Dragana Bujoševića, Manja Grčić je više od 20 godina radila kao novinarka i medijska menadžerka.
U intervjuima je govorila da je radila na B92, čije je generalna direktorka bila od 2011. do 2013, zatim je bila savetnica za odnose sa javnošću u američkoj Agenciji za međunarodni razvoja (USAID) i direktorka firme „Medija sistem“ u okviru televizije Pink.
Bila je i direktorka slovenačke televizije TV3 i za korporativne i regulatorne poslove u okviru Antena grupe za Srbiju i Crnu goru.
Sa funkcije direktorke Prve televizije otišla je 2019, a naredne godine osnovala je K1.
Suvlasnica je firme Minacord Media sa kompozitorom i pevačem Željkom Joksimovićem, pod čijim okriljem radi televizija K1 koju je osnovala, a bila je i direktorka novinske agencije Tanjug.
Krajem aprila 2021. Vlada Srbije izabrala ju je za članicu Upravnog odbora Beogradske filharmonije i na toj funkciji je bila do januara ove godine.
Postala je generalna direktorka RTS-a u februaru 2026.
Udruženje novinara Srbije je objavilo da iz diplome koju je Manja Grčić podnela na konkurs za generalnog direktora Radio-televizije Srbije (RTS) proizilazi da ona nosi 180 ESPB bodova stečenih akademskim obrazovanjem u Velikoj Britaniji.
Zakon o javnim medijskim servisima predviđa da kandidat za generalnog direktora mora imati diplomu sa 240 ESPB bodova.
Grčić je potom dostavila potvrdu da njena diploma sa Univerziteta u Lidsu ima neophodan broj bodova.
Pogledajte i ovaj video tokom studentskih protesta: Pinokio, kobre i sendvič na protestu ispred RTS-a
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

























